Naslovnica / Istražite Dubrovačko primorje / Muzeji / Knežev dvor

Knežev dvor

Dubrovačka Republika kupila je 1399. područje Dubrovačkog primorja od bosanskog kralja Stjepana Ostoje. Tad se to područje zvalo Primorje, a Dubrovačka je Republika odmah po stjecanju novog teritorija krenula u organizaciju vlasti na novoj zemlji, koja je činila četvrtinu teritorija Republike. Nova je zemlja organizirana u upravnu jedinicu knežije. Iste je 1399. godine donesena i odluka o gradnji Kneževa dvora u Slanome.



Prilikom podjele novoga teritorija plemićima i pučanima, vlast je ostavila zemlju za kneževu kuću. Knez u Slanome birao se na tri mjeseca. Zadaća mu je bila da učvrsti i provodi vlast Dubrovačke Republike. Knez je upravljao područjem Dubrovačkog primorja, sudio i određivao kazne te je ubirao pristojbe i poreze. Budući da je propisom iz iste godine knezom mogao postati samo vlastelin, knez je dobio i svoga zamjenika potkneza, a kasnije i drugog potkneza. Potknez se birao iz redova pučana. U Kneževu je dvoru djelovala i Kancelarija, koja je u Slanom počela s radom 1447. godine. Kancelari su bili kneževi službenici, koji su vodili administrativne knjige i brinuli da su svi dugovi i obveze uredno zapisane, baš kao i prekršaji, nedjela i izrečene kazne.


Knežev dvor u Slanom izgrađen je 1447. godine, a gradili su ga majstori koji su svoje znanje već dokazali na gradnji dubrovačkog samostana. Područje Dubrovačkog primorja kroz povijest je trpjelo različite nepogode – jednim dijelom prirodne, a drugim one uzrokovane ljudskom glupošću – pa je sam dvor pretrpio snažan potres 1667. godine, da bi kasnije bio i dvaput spaljen. Prvi je put spaljen 1806. godine kada su Rusi i Crnogorci palili područje Primorja. Dvor je nakon toga bio 20 godina zapušten, a zatim je obnovljen. U međuvremenu je dokinuta i neovisnost Dubrovačke Republike, izmijenilo se nekoliko država od kojih je svaka dvoru dala novu funkciju, poneku pregradu i dogradu. Drugi je put spaljen u napadima Srba i Crnogoraca 1991. godine.
Knežev dvor u Slanom u potpunosti je obnovljen 2017. godine zahvaljujući naporima Društva prijatelja dubrovačke starine, koje skrbi o ukupno 5 kneževih dvorova. Prvotna funkcija dvora u Slanome bila je obrambeno-upravljačka – jer knez je stigao provoditi vlast na novoj zemlji – da bi se s vremenom mijenjala prema stambeno-gospodarskoj, čime se mijenjao i izgled samog dvora i njegova okoliša. Danas je Knežev dvor namijenjen javnim, kulturnim i društvenim programima s jasnim ciljem prikaza njegove funkcije kroz povijest, kao i dijelova sačuvane materijalne baštine Dubrovačkog primorja.



FUN FACT: Bosanski kralj Ostoja prodao je Primorje Dubrovačkoj Republici, a zauzvrat je dobio kuću u Dubrovniku u vrijednosti 500 dukata, titulu počasnog plemića i desetinu zemlje u prodanom Primorju.

Radno vrijeme:

01.04. - 09.06. / 30.09. - 31.10.

PON - SUB

8:00 - 20:00

(nedjeljom i praznicima zatvoreno)

 

10.06. - 29.09.

PON - NED

8:00 - 20:00

(praznicima zatvoreno)


 

Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor
Knežev dvor

Lokacija


Share

Linkovi