Dubrovačka Republika kupila je 1399. područje Dubrovačkog primorja od bosanskog kralja Stjepana Ostoje. Tad se to područje zvalo Primorje, a Dubrovačka je Republika odmah po stjecanju novog teritorija krenula u organizaciju vlasti na novoj zemlji, koja je činila četvrtinu teritorija Republike. Nova je zemlja organizirana u upravnu jedinicu knežije. Iste je 1399. godine donesena i odluka o gradnji Kneževa dvora u Slanome.

Prilikom podjele novoga teritorija plemićima i pučanima, vlast je ostavila zemlju za kneževu kuću. Knez u Slanome birao se na tri mjeseca. Zadaća mu je bila da učvrsti i provodi vlast Dubrovačke Republike. Knez je upravljao područjem Dubrovačkog primorja, sudio i određivao kazne te je ubirao pristojbe i poreze. Budući da je propisom iz iste godine knezom mogao postati samo vlastelin, knez je dobio i svoga zamjenika potkneza, a kasnije i drugog potkneza. Potknez se birao iz redova pučana. U Kneževu je dvoru djelovala i Kancelarija, koja je u Slanom počela s radom 1447. godine. Kancelari su bili kneževi službenici, koji su vodili administrativne knjige i brinuli da su svi dugovi i obveze uredno zapisane, baš kao i prekršaji, nedjela i izrečene kazne.

Knežev dvor u Slanom izgrađen je 1447. godine, a gradili su ga majstori koji su svoje znanje već dokazali na gradnji dubrovačkog samostana. Područje Dubrovačkog primorja kroz povijest je trpjelo različite nepogode – jednim dijelom prirodne, a drugim one uzrokovane ljudskom glupošću – pa je sam dvor pretrpio snažan potres 1667. godine, da bi kasnije bio i dvaput spaljen. Prvi je put spaljen 1806. godine kada su Rusi i Crnogorci palili područje Primorja. Dvor je nakon toga bio 20 godina zapušten, a zatim je obnovljen. U međuvremenu je dokinuta i neovisnost Dubrovačke Republike, izmijenilo se nekoliko država od kojih je svaka dvoru dala novu funkciju, poneku pregradu i dogradu. Drugi je put spaljen u napadima Srba i Crnogoraca 1991. godine.
Knežev dvor u Slanom u potpunosti je obnovljen 2017. godine zahvaljujući naporima Društva prijatelja dubrovačke starine, koje skrbi o ukupno 11 kneževih dvorova. Prvotna funkcija dvora u Slanome bila je obrambeno-upravljačka – jer knez je stigao provoditi vlast na novoj zemlji – da bi se s vremenom mijenjala prema stambeno-gospodarskoj, čime se mijenjao i izgled samog dvora i njegova okoliša. Danas je Knežev dvor namijenjen javnim, kulturnim i društvenim programima s jasnim ciljem prikaza njegove funkcije kroz povijest, kao i dijelova sačuvane materijalne baštine Dubrovačkog primorja.

FUN FACT: Bosanski kralj Ostoja prodao je Primorje Dubrovačkoj Republici, a zauzvrat je dobio kuću u Dubrovniku u vrijednosti 500 dukata, titulu počasnog plemića i desetinu zemlje u prodanom Primorju.